Пратиоци

петак, 31. јул 2009.

Riba ribi!


Neke bi ribe trebalo izbegavati zbog sitnih.. ((:kosti_iju:))

Neke bi riblje kosti trebalo jesti, marinirane a zatim isprzene, jer su posebnog ukusa!

Neki su ukusi posebni a neki su posebno bili naglasavani, pogotovu kad su se javljali pecarosi, ali su se zbog ove sladjane ribe pomerale percepcije, mnoga diskutantska pravila menjala a njen stil i nacin komuniciranja kopirao :)

Od meni najdraze ribe PoisonIvy :*


"PoisonIvy - Sep 2, 1999 13:25 (..*)
smotana,to zvuci kao ono:vas niko ne sme da bije',pa vidi sta se desilo...

moram i ja da 'podrzim'alana forda,pritom ne misleci ni na abukarima,ni na bogavca,stevu&co.

i sama znas da je hrana i pripremanje hrane - umetnost,kako vizuelna tako i mirisna/'ukusna',tako da je tema sama po sebi dovoljna interesantna.
medjutim,ovoj diskusiji preti ponavljanje i neinventivnost,i besomucno postiranje umnozenih recepata...
o hrani se prica i pise sa emocijama i uzivanjem.

zasto ne bi postavljali samo proverene,jednostavne recepte koji mogu da se primene i u jugoslaviji i 'preko bare'...a za sladokusce i ezotericare,neobicne egzibicije cuvenih kuvara.

znalci za vino da nas naucee kako kada i gde i koje vino piti.
neki interesantan clanak u novinama o zdravoj ishrani.
neka pesma,prica posvecena hrani.
cak i ponasanje za stolom.
o etiket-ciji kada si pozvan na veceru,ili poslovni rucak,svadbu...sta se priprema,sta se donosi na poklon(koje vino,koje cokoladne bonbone,koje cvece...)
ne ocekujem ja sada ovde strucne savete,vec iskustva svih nas...

ja bih volela da neko iz jugoslavije spomene neke nase poznate kuvare.
ili da nam napise sta je 'in'trenutno u beogradskim,novosadskim...poslasticarama,restoranima...i vice versa.
ili,mi odavde da pisemo o cuvenim sefovima kuhinje...

da neko sa putovanja podeli sa nama neku intreresantnu epizodu sa hranom,konobarom...mislim da se ne libimo da pricamo o hrani i o dogdjajima koji prate kuvanje,jedenje...na putovanjima se uvek desavaju'zgode i nezgode',a pogotovu ako se putuje u za nas egzoticne zemlje pa se onda ovde prenose utisci.

da se pravi lista sta je 'n' a sta je 'out'u svetu i kod nas.
kao i sta je novo na trzistu:neki zacin,vino,koktel,jelo...

hrana je neiscrpan majdan zadovoljstva,a ovde,na ovoj diskusiji ima toliko puno poznavaoca i ljubitelja dobre hrane koji imaju sta da kazu. "



Odoh sad malo do mora da jedem neke plave prave ribe :))
Uzivajte!





***KULINARSKI RECNIK***

*Riblji lepak:

prozracno visokokvalitetno zelirajuce sredstvo bez ukusa i mirisa.

To je riblji mehur nekih vrsta jesetri, tj. tanka riblja folija, koji se odmah nakon ulova vadi iz ribe, pere pod mlazom vode, presuje i susi do upotrebe.
Ceni se i do 15 puta vise, po novcanoj vrednosti, od crne ikre.
Rastvoren u vodi riblji lepak se upotrebljava za zeliranje u sirokom kulinarskom i konditerskom spektru.
Zeliranje ribljim lepokom, u odnosu na druge zelatine, proizvodima daje visok kvalitet i nezniji ukus.
Nacin upotrebe:
-50 gr ribljeg lepka dodati u
-1 l vode
-nakon 3-4 sata rastvoreni u vodi lepak koristiti za zeliranje supa, sokova, marmelada i sl.


четвртак, 30. јул 2009.

majloV VRH ;)



















Ko pre devojci njemu VRH :)

Dakle u ovoj varijanti "planinski vrh" a retrospektivno rolat od spanaca:


"majloV - Mar 18, 1999 10:54 (...)

Ja imam recept za rolat od spanaca to je nesto predivno za takve prilike:

sastojci za rolat:
6 zumanaca, 3 kasike brasna, 1 kesica praska za pecivo, 500 gr. spanaca (ociscenog i saseckanog), sneg od 6 belanaca, so, morski orascic

sastojci za fil:
1 pavlaka, tri kriske belog kvalitetnog sira, malo kajmaka, orascica

Oprani i ocisceni spanac obarimo u vodi, procedimo i sitno iseckamo.
U zumanca dodamo prosejano brasno i prasak za pecivo. Smesu dobro umutimo pa je dodamo spanacu.
Sve zajedno sjedinimo sa snegom od 6 belanaca, dodamo morskog orascica, posolimo po ukusu.
Masu pecemo u podmazanom i brasnom posutom plehu. Kada je peceno, izvadimo iz rerne i ostavimo da se ohladi.
Dok se spanac hladi, od pomenutih sastojaka napravimo fil, koji bi trebalo da bude srednje cvrstine.
Spanac stavimo na cistu kuhinjsku krpu, premazemo filom i umotamo pomocu krpe u rolat.
Rolat stavimo u frizider da se dobro ohladi.

p.s. ako nemas sir i kajmak mozes fil da napravis od sampinjona (znas ono luk,sampinjoni kad se ukrcka dodas milerama u koji si stavila dve kasike brasna).

Pozdrav"


Ovu danasnju varijantu biskvit testa od spanaca sam kombinovala s pilecim belim mesom (pripremljenim na istocnjacki nacin):

-belo meso iseceno na trakice pre pecenja u rerni sam drzala u marinadi s dodatkom crnog luka (krupno secenog na rebarca)

-za marinadu sam upotrebila: soja sos, pirincano sirce, sake, ulje, malo secera, malo jestivog skroba, tucani beli luk, djumbir i malo bibera

-marinirano meso s lukom, odstajalo oko pola sata u frizideru, sam naredjala u pleh oblozen papirom, preko pofajtala s jos malo ulja i pekla u zagrejanoj rerni na 200 C oko 15 minuta do lepe zlataste korice

-ispeceno testo od spanaca (po gornjem receptu) sam sekla na kolutove, premazivala smesom od sira, preko stavljala po kolut paradajza (ociscen od semenki) i dalje redjala peceno meso u vrh da bude zabavno ;)

-posluzila uz krastavac i ljutka




Vasu interesantu varijantu iskombinujte sami a ovu slobodno upotrebite ako vam se dopada ;)

***KULINARSKI RECNIK***

*BISKVIT (it.biscotto, fr. biscuit, od latinskog bis - dva puta, i coctus - kuvan, baren)

Konditersko-poslasticarsko testo "hleb" koje se priprema od brasna, secera i jaja s tim sto je kolicina jaja u znatnoj prednosti u odnosu na kolicinu brasna koje se upotrebi za pripremanje biskvita. Raznovrsnost u izradi biskvita je velika, od upotrebe celih jaja, samo belanca ili samo zumanca, razne vrste brasna (psenicno, ovseno, pirincano, kukuruzno) ponekad umesto brasna koristi se peceni krompir, mleveni razeni dvopek i mleveni kostunjavi plodovi -orasi, bademi, lesnici..

Od sastava zavisi i ukus biskvita ali osnova biskvita su uvek mala kolicina brasna (ili zamena za brasno) i velika kolicina jaja.

Odnos izmedju ova dva produkta mogu da budu cak enormno velika pa na 100 gr brasna moze da dodje i do 200 komada jaja.Vecina biskvita ima zitku-tecnu konzistenciju pa je za pecenje biskvita potrebno imati kalupe koji se prethodno podmazuju puterom i posipaju brasnom. Pecenje biskvita u rerni je dugotrajno na niskoj temperaturi i traje od 0,45 - 1 1/2 sata. Posle pecenja biskvit se razlicito obradjuje (dodavanjem kremova, sokova, likera, glazura...)

Konzumiranje biskvita je bilo izuzetno moderno u XVIII-XIX veku i smatralo se zdravim ali mnogi ljudi koji su svoju ishranu zasnivali na upotrebi vece kolicine biskvita su oboljevali od bolesti bubrega i srca (u slucajevima gde se hleb zamenjivao biskvitom dolazilo je cak i do smrti). Najpoznatiji slucaj je knjizevnik Bajron koji je, sa izuzetno dobrim zdravljem do svoje 25 godine, u potpunosti zamenio upotrebu hleba za "biskvit s vinom" sto je i dovelo do oboljenja, posle 3 godine konzumiranja biskvita, i preranu smrt. Pomodarsto tog vremena i lozing

"biskvit s vinom pridaje otmenost, ukrepljuje srce i zeludac"

mnogim umetnicima, filozofima i pesnicima tog vremena je doslo glave, a sve uz blagoslov lekara koji su biskvit s vinom proglasavali za "lak, zdrav i hranljiv" proizvod.

Najmanje skodljivi - "opasni" su biskviti pravljeni od sitno mlevenog (u prah izmrvljenog) dvopeka od razenog crnog brasna. Zato je upotrebu biskvita, pravljenih s velikom kolicinom jaja, potrebno svesti na minimum ili umesto brasna (kao jednog od 4 bela otrova) za pravljenje biskvita, koristiti mlevene orahe, bademe i dvopek!
U slanoj varijanti uz malu kolicinu brasna koristiti raznovrsno povrce!

среда, 29. јул 2009.

I pipi I gudi :))

Trenutno na nekim od raspolozivih TV stanica ide reklama za prehrambene proizvode od piletine i "gudetine".. iskoristicu je za naslov jer se slaze s onim o cemu bih sada!

Mi i..


"Humanizovano prase (za one sa boljim varenjem) Lazni Karapandza - Nov 23, 2002 12:45 (*..)


Vrlo je teško uhvatiti prase, naročito ako je svinjac nizak a prase vragolasto.
Svinje su inteligentne i prljave životinje. Ako vam to ipak pođe za rukom, pazite da ga uhvatite za zadnje noge a ne za glavu. Svinje imaju oštre zube i nimalo se ne libe da ujedu čoveka. Svinje, dabome, jedu sve.

Kada vam to hvatanje, dakle, nekako pođe za rukom, iznesete to naglavačke-prase iz svinjca držeći ga za noge. (Uhvatili smo prase.) Ne obazirite se što se prase dere kao da je nenormalno. Svinje obično osete kad im je došao sudnji čas. Onda se deru kao nenormalne.

Prase se, dakle, dere kao nenormalno dok ga koljete. Kao nenormalno se dere prase dok ga koljete. Dok ga koljete, prase se dere kao nenormalno. Nenormalno se dere dok ga koljete. Jer dok se prase tako nenormalno dere, vi ga polažete na zemlju, stajete mu levim kolenom za vrat, desnim na bedra, i zabijate mu nož u vrat. Prase se onda dere nenormalno krkljajući i bacaka se nogama tamo-amo, ali sve već uzalud. Ipak, ovako priklano prase još nije do kraja i zaklano, a poluzaklano prase nikako ne valja pustati.

Nije se malo puta desilo da je nekome svinja pobegla sa nožem u vratu. Prvo, dakle, izvučete nož, sve i dalje klečeći mu za vratom: krv, krv, krv onda line još jače, lipti i prska, ali vi se ne obazirete na to - niko još nije umro jer mu je praseća krv poprskala lice i košulju. Onda gurnete ruku u rupu koju ste napravili na prasetovom vratu i izvadite mu grkljan. To je jedna mala mesnata jabučica tu odmah unutra. Prase se onda više ne dere. Sad ga možete slobodno pustiti da leži. Nije se još desilo da nekome pobegne mrtvo prase. (Zaklali smo prase.)

Onda odete po lonac sa proključalom vodom koji ste već predhodno stavili na šporet. Onda ponovo uzmete prase za zadnje noge, i nabijete mu glavu i prednje noge u vrelu vodu. To se zove šurenje. Izvučete prase koje se puši, specijalnim kukičastim alatkama mu skinete papke, a onda mu obrijete deo koji ste potopili u vrelu vodu. Onda ga uzmete za prednje noge, nabijete mu zadnji deo u vrelu vodu, skinete i te papke i taj deo obrijete. Za ovako sređeno prase, kaže se da je ošureno. Ošurili smo prase. (Belo je kao sneg, kada je sneg beo, razume se.)

Ali to nije kraj.

Sad je potrebno »isprazniti« prase. Svinje, kako rekosmo, jedu sve. Mi ne jedemo sve. Mi jedemo samo čistu svinjetinu. Prase, dakle, sada treba raseći na stomaku. Napravite srednju, ni suviše malu, ni suviše veliku rupu. Kroz tu rupu izvučete praseću utrobu: creva, bubrege, slezenu, srce, sve izvučete. Onda žicom zašijete rupu. Tri kopče biće sasvim dovoljne. Onda uzmete nož i proširite prasetu rektum. Onda uzmete unapred pripremljenu zašiljenu motku i nabijete je prasetu u dupe. Nabijete mu je tako da mu izađe na usta. To zna da bude dosta nezgodno. Trebate dobro da nategnete prase. Tako nataknuto-na-motku-prase treba za motku i pričvrstiti, kako se ne bi okretalo prilikom okretanja. Uzmete tri eksera, jedan zabijete u praseću glavu, jedan u praseću kičmu i jedan u praseća bedra. Dobro je da ekser zakucate kroz neki širi predmet (zapušači od piva koji se obično nađu u blizini prasopekara su sasvim zgodni) kako se ekseri ne bi zagubili u prasećem mesu (ne bi bilo dobro kada bi nekom od prasojedaca, kasnije, ekser zastao u grlu). Onda mu žicom i ekserčićima pričvrstite i noge za motku. Ako ste sve dobro obavili, prase nabijeno na motku sada izgleda kao da je u veličanstvenom skoku: kičma mu je izvijena a noge atletski ispružene unapred i unazad.

Onda zasečete praseću kožu s unutrašnje strane prednjih i zadnjih nogu. U svaku od tih rupica stavite po dve-tri kašike soli, zavisno od ukusa. Ovako usoljeno prase, nabijeno na motku, treba ostaviti da odleži nauznak čitavu noć. So se tokom noći rastvori i razlije se ravnomerno po čitavom telu praseta. Tek ujutru, za prase možemo reći da je dobro usoljeno. Prase je usoljeno.

Ovako uhvaćeno-zaklano-ošureno-usoljeno-pričvršćeno-do-jaja-na-motku-nataknuto-prase sada položite na dve obrađene drvene rašlje pobodene u zemlju na razmaku od, otprilike, metaripol-dva, zavisno od veličine, odnosno dužine rastegnutog praseta. To se onda zove ražanj. Stavili smo prase na ražanj. Dobro je da pre toga jednim malim šilom izbušite praseću kožu uzduž i popreko, dvesta-trista malenih rupa biće sasvim dovoljno, kako bi prase kroz te rupice pustalo vodu i mast i peklo se ne svojoj sopstvenoj masti, takoreći, u znoju lica svog.

To vam je kao neki mali praseći pakao.

Onda založite vatru na metar-dva od praseta. Stavite dosta drva kako vam tokom pečenja ne bi ponestalo žara. Prase vam u suprotnom ispadne, kako bi se reklo, dosta krvavo. Onda se za njega kaže da je nepečeno prase.

Prase je nepečeno.

Kada se drva pretvore u žar, žar se onda privuče blizu praseta i prase se onda polako okreće na ražnju. Tačnije, vi ga okrećete uz pomoć one motke na koju ste ga natakli. To okretanje je monoton posao i zna da traje tri do četiri sata. Najbolje je ako se prase peče u krugu porodice ili prijatelja pa ga okrećete neizmenično. Onda je zabavnije.

Prase povremeno treba polivati pivom koje pijete, sami, u krugu prijatelja ili porodice. Nakon tri-četiri sata, kada prase dobije boju pečene dunje ili sunca na zalasku, prase treba duboko zaseći u predelu vrata i bedara. Ako ne poteče krv, znači da je prase pečeno. Prase je pečeno!

Onda skinete motku sa sve pečenim prasetom nataknutim na nju, skinete žice sa prasećeg trbuha i prasećih nogu, izvadite eksere iz praseće glave, prasećih bedara i praseće kičme, i krenete da sečete prase. Sečete ga na kocke, ni previše male, ni previše velike, satarom i nožem, naizmenično, po potrebi. Ako ste prase dobro ispekli i isekli, na svakom od ovih delova ostaće praseće kožica. Ovako na kocke isečeno prase treba aranžirati u veliki oval.

Ako smo sve uradili kako valja, kocke od prasećeg mesa treba da se tope u ustima baš kao i kocke šećera, a kožica treba nežno da hrska, kao čahura koja oslobađa leptira.

Za ovako pripremljeno prase može se reći da je »humanizovano«.

Prase je humanizovano.

Prijatno."

..humanizacija na delu, a sve, zarad jednog parceta prasetine s kozicom!

***KULINARSKI RECNIK***

*Svinjsko meso

Siroko rasprostranjeno koristi se u kulinarstvu onih naroda koji se ne pridrzavaju odredjenih verskih ili religijskih ogranicenja u ishrani.

Upotreba svinjskog mesa retko se kom narodu moze pripisati kao "karakteristicna odlika" vec je izricito i jednostavno individualna odluka.

Razlog zbog cega se svinjsko meso individualno, istorijski, kulturoloski ili verski izbegava je sam tip mesa, njegova izrazito jaka aroma a posebno visoki procenat masnoce koji meso sadrzi. Masnoca svinjskog mesa kao najkarakteristicnija odlika usko je vezana za mnoge bolesti koje izaziva kod coveka. Sveze svinjsko meso se tesko odrzava i cuva bez posebnih klimatskih uslova (zamrzivaca i frizidera) pa ga i zbog toga mnogi izbegavaju, pogotovu narodi koji zive na jugu.

Iako se mlado sveze svinjsko meso lako i brzo sprema potrebna je dugotrajna termicka obrada (razlog je sama struktura i sastav mesa koje sadrzi veliki broj raznih parazita a jedino ih je moguce unistiti na taj nacin tj. dugim kuvanjem ili pecenjem).

Svinjsko meso se uglavnom koristi za izradu raznih preradjevina:

- kobasica, salama, pecenice, sunke, susene i dimljene slanine i sl.

Te preradjevine, iako masne same po sebi, pretrpe jos naknadno dodavanje masnoca (u vidu svinjskog sala, raznih dodataka, zacina, konzervansa i emulgatora za ocuvanje trajnosti proizvoda) pa ih je potrebno izbegavati ili redje upotrebljavati u ishrani.

Svinjsko meso ne bi trebalo koristiti kao zamenu u onim tipovima jela koja odredjuju i karakterisu kulturolosko-verska obelezja nekog naroda ili podneblja kao i kulinarske navike u postovanju originalnosti jela.

Takva bezrazlozna zamena npr. umesto jagnjetine u pilav staviti svinjetinu bi samo narusila tradicionalnost ukusa i to bez vidnog kulinarskog efekta (kuvana svinjetina ovladava posebnim neprijatnim mirisom i ukusom).

Uloga zacina u upotrebi svinjskog mesa je velika jer uspesno maskira sve njene nedostatke.

p.s. O srcanim bolestima ne bih.. jer pomisao na upotrebu svinjskog mesa ova se oblast sama namece!

уторак, 28. јул 2009.

Nisam ala da mi je malo!



A slatka moja Brankica kaze:


"BC - Dec 8, 1999 11:59 (..*)

Pre 11 godina dok smo ziveli u Novom Sadu, preko naseg dobrog prijatelja upoznasmo dva Kineza koja su studirala knjizevnost na novosadskom fakultetu.
Jednog dana, Huang i Si Djin predloze da pripreme rucak za nas 6...da skratm... vrate se oni (i moj muz je bio sa njima) iz radnje, vade iz kese sta su pazarili...1 pilece belo meso sa kozurom, parce junetine (oko 200g najvise), parcence svinjskog mesa bez kosti, jednu zelenu baburu, jedan krastavac, malu glavicu kupusa, jedan paradajz i jedan krompir.
Kazu, kuva se onoliko jela koliko ima osoba za stolom (gledam ja mog muza, gleda on mene).
Od zacina Huang, glavni kuvar, doneo je i koristio samo MSG, a od rekvizita svoj noz.
Sa belog mesa je skinuo i odvojio kost i kozuru pa pristavio supu.
Kad je provrila, u nju je dodao paradajz isecen na komade i 3 lista kupusa iskidanog na komade, sacekao da supa baci jos 3-4 kljuca i gotovo.
Kost od belog mesa je totalno ocistio od mesa i na sitna vlakna iskidao, kozuru nevidjeno sitno iseckao pa servirao u cinijicu kao prilog.
Sama priprema tj. seckanje mesa i povrca na rezance debljine sibice je potrajala, dok je przenje trajalo vrlo kratko sto je i logicno.
U dobro zagrejan vok je prvo stavljena so i 2-3 kapi ulja pa povrce. Posle oko 30tak sekundi, polu przeno povrce je izvadjeno u ciniju, u vruc vok je stavljeno sitno seckano meso, przeno je oko 1 min, u njega je vraceno polu przeno povrce iz cinije, sve zajedno promesano na vatri oko 30 tak sec. i gotovo.

Jedno jelo je bilo meso sa paprikom, drugo sa krastavcom, pa tako sve tri vrste mesa, s'tim sto je uvek za jedno jelo, meso stavljano u retku mesavinu brasna i vode da bi jelo tj. meso imalo onu krckavost u sebi.

Napravljena je supa, sest jela, prilog od one kozure iz supe, od sitno seckanog na rezance krompira je takodje napravljen prilog i naravno pirinac i soja sos.

Klope je ostalo i za sutra."


Da ostanem u kineskom duhu dodacu i ovaj prilog uz recept koji je vec objavljen:

"majloV - Dec 8, 1999 06:38 (..*)

Bas sam htela jednu seriju o kineskoj kuhinji jer mnogima su potrebni recepti na brzaka (premda i tu nema bas mnogo takvih recepata) ali evo ti za pocetak jedan isprobani a za sajtove jednostavno idi na neki pretrazivac i naci ces lako sve sto ti je potrebno.

A evo i skampa kinesko-srpsko (moja improvizacija) :

REZANCI SA SKAMPIMA


..

Evo recepta za cili ulje:

u suvi manji tiganj proprzimo dve kasike susama, dodamo po dve kasike tucane i ljute aleve paprike. Kada se proprzi (pazimo da ne zagori) ulijemo 2 dl vruceg ulja, pustimo da se dobro zagreje neprestano mesajuci, pa sklonimo sa vatre. Sipamo u vrucu teglu i ostavimo dok se potpuno ne ohladi (dva dana). Hladno procedimo kroz dva tri sloja gaze, sipamo u lepu i neobicnu flasicu i eto domace chilli ulje. U flasicu se mogu dodati jos i one sitne "peperoncini" ljute papricice:)

Dekorativno i vrlo ljuuuuuuto:)! Dovoljno je samo po dve-tri kapi ovog ulja da bi se zaljutilo jelo, a sa peperoncini budu jos ljuci, pa pazite!!!!!!

Pozdrav

p.s. "Krivci" sto sam zavolela kinesku kuhinju su moji divni prijatelji bracni par Gvozdenovic:-X)
Obavezno sva kineska jela jedi stapicima:)"


***KULINARSKI RECNIK***


ADZI-NO-MOTO jap. (bukvalno koren uksa - poeticnije “dusa ukusa” ili cudesni prasak “fe-czin”) - monosodium glutamate L. - glutamat natijuma E621)

Univarzalni dodatak jelima u obliku kristala – granula bele boje, lako rastvorljiv u vodi za poboljsanje, naglasavanje i pojacavanje ukusa jela.
Kiseline kojima su bogate morske alge inspirisala je japanskog naucnika Kikunae Ikedu da s pocetka XX veka na Tokijskom Imperatorskom Univerzitetu izdvoji ovu glutaminovu kiselinu iz algi i pretvori u hemijsku formulu.
Primetivsi da su jela zacinjena susenim morskim algama ukusnija i apetitnija, bas zbog ove kiseline, njemu je 1909. god. odobren patent i formula za proizvodnju jestivog dodatka za jelo kome je tada i dat naziv ADZI-NO-MOTO.
Glutaminova kiselina – glutamat natijuma je pusten u masovnu prodaju u Japanu i od tada zadobija siroku primenu i popularnost u celom svetu.
Specificnost ove kiseline je u tome sto nadrazuje receptore ukusa na jeziku pri cemu hrana postaje izrazajnija a ukus naglaseno pojacan cime je i stekao poeticki naziv “dusa ukusa”.
Od vremena kada je pronadjena formula pa do danas proizvodnja ove kiseline se krece na fantasticnih 200 000 tona godisnje s potrosnjom u celom svetu.
Upotreba ADZI-NO-MOTO u mesnoj i prehrambenoj industriji u odnosu na kolicinu sirovina se krece od 0,05% - 0,15% dok se za preradu ribnih i morskih produkata i njihovo konzervisanje kolicina uvecava na 0,1% - 0,5% u odnosu na kolicinu mase preradjevina.
U oba slucaja kolicina dozirane soli u tim proizvodima po pravilu se smanjuje i do 10%.
Optimalno najvisi “glutaminski efekat” pokazuje u slabo kiselim sredinama s niskom pH vrednoscu, dok se u kiselim njegov efekat pojacavanja ukusa smanjuje.

Ova kiselina u morskim algama – glutamat natrijuma pored vestacke - se jos prirodno nalazi i u soji, ekstraktu kvasca, pecurkama, paradajzu i siru “Parmezan”.

Umerena upotreba i pravilno doziranje vestackog glutamat natijuma E621 ne utice stetno na zdravlje.
Licno misljenje u vezi s hemijskim aditivima kao i preparatima - dodacima jelu necu isticati!

Besporni lider koncern Ajinomoto, sa zavodima sirom sveta i proizvodnjom glutamat natrijuma sa strogim standardima kontrolisanog japanskog kvaliteta pod imenom “ADZI-NO-MOTO” je garant visokog kvaliteta.



понедељак, 27. јул 2009.

Ab ovo usque ad mala!


Ovako je to bilo:

"Skripa.. majloV - Oct 02, 2003 06:51 (*.-net.ru)
......(va) fiJoka :)

Neka vrata i fijoke se stalno otvaraju ali ipak skripe pa:

-ako vam u stanu skripe ili zapinju fijoke ili vrata uzmite najobicniju olovku (zarezanu) pa njome premazite delove tj. sarke i drvo na fijokama

-da bi (ako idete u sumu) poznali koja je pecurka otrovna a koja nije jednostavno pospite na obratnu stranu (postavu) klobuka pecurke malo soli. Ako strana na klobuku pecurke pozuti znajte da je ta pecurka sigurno otrovna a ako strana na klobuku pocrni onda je jestiva.

A da li znate za onu kinesku? kaze:

“Sve su pecurke jestive ali neke samo jednom”

Rusi jako vole pecurke a mnogi ih sami beru pa je stepen otrovanosti od istih u ovoj zemlji jako velik.

-ako vam povrce uvene onda ga dobro operite hladnojm vodom, ocedite i uvijeno ostavite da odstoji celu noc (to valjda kao i ljudi kad su umorni lepo se okupaju ususkaju pa odspavaju jednu turu a sutradan ma k’o novi ;)

-ocisceni crni luk (glavicu za glavicom) odmah spustajte u hladnu vodu tako se sprecava izbijanje nljutine. Hladna voda steze ulja koji luk sadrzi (a nema plakanja kad se secka ;) Posle ciscenja luka ruke operite hladnom vodom da se miris ne bi dugo zadrzao na njima.

-gorcinu piva ublazite kriskom limuna

-naceto konzervisano voce ili povrce brze se kvari od svezeg zato ga upotrebite u sto kracem roku -ribu cete najlakse ocistiti od krljusti ako je stavite na list novine (ne klizi a i procita nesto ;) malo “suroviji” nacin stavite je na 1 minut u kljucalu vodu… posle moze i na novinu

-prilikom kuvanja ribe u vodu dodajte malo mleka time riba dobija nezniji ukus sto je jos vaznije time se sprecava neugodan miris (koju riba ispusta iz kostiju) ili posudu prekrite krpom natopljenom sircetom (u tom slucaju izostavite mleko)

-salamu koju ste presekli premazite debljim slojem putera tako nece pocrneti a sacuvace hranljive vrednosti (ako jedete salame… ja ne ali zato moj muz da ;)

-u meso, dok se pece, nemojte zabadati viljusku tako ce ostati socno i nece se raspadati

-da bi limun duze bio svez drzite ga celog u tegli sa hladnom vodom tako sazreva i biva socniji (ako stoji tako duze vremena onda vodu u tegli treba menjati 2 puta nedeljno), rasecen limun da bi ostao svez stavite u solju sa prah secerom

-da bi proverili da li je kvasac jos upotrebljiv, otkinite komadic i stavite u vrelu vodu ako se izdigne na povrsinu znaci da je dobar

-jaje ako nije sveze, kada ga stavite u hladnu vodu, ostaje na povrsini (sveza jaja su dobri gnjurci;)

Mislim da je dosta bilo!?!

A ko bi pa sve to upamtio:)))

Voli vas majloV... kao knjigu :P"

Trebalo je da izdvojim samo ovu kratku stavku o jajetu premda je ovako ucelo a nekorigovano zabavnije kao odraz jednog momenta sa svim pratecim nedostacima :)






***KULINARSKI RECNIK***

*Jaje

AB OVO USQUE AD MALA lat. ("od jaja do jabuke" - od samog pocetka trpeze do kraja)

Nastalo od obicaja drevnih rimljana koji su pre jela ispijali sveze jaje smatrajuci ga "pocetkom zivota" a za kraj trpeze - desert posluzivali svezu jabuku.
Visevekovna kulinarska tradicija, zadrzana i u moderno doba, u mnogim svetskim kuhinjama zapocinje predjelima od jaja a zavrsava se lakim vocnim kolacem ili svezim vocem.



субота, 25. јул 2009.

Cuvaj me da bih te sacuvao!



Prirodan, vrlo ukusan i zdrav dodatak-zacin iz moje kuhinje!

Nazvan *lukova so* jer je kombinacija raznih vrsta luka i krupne morske soli u potpuno proizvoljnoj kolicini.
Ova varijanta je mix susenog crnog, belog i praziluka s dodatkom aromatizovane morske soli
(so sam duze vremena cuvala u tegli sa susenim ruzmarinom).


-ociscen i opran beli luk iseci na tanke listice, crni luk na rebarca a praziluk na kolutove
-luk poredjati u dehidrator i osusiti
-dehidrirani luk ostaviti da se dobro ohladi, zatim ga istucati u avanu uz dodatak soli
-lukovu so odloziti u teglicu ili mlin, upotrebljavati po potrebi vodeci racuna o slanosti






Prelistavanjem arhive neke mi se teme, vezane za testeninu i luk, same namecu.
A luk, srce kulinarstva, kao neodvojivi deo i zacin, dodaje se mnogim jelima i salatama!






Sada bih prilozila nesto sto je Buba sacuvala i podelila s nama.
Posle sam sve to i ya sacuvala da podelim s nekim i "opravdam" naslov ovog javljanja :))


Gegi je glavni junak ove epizode. Uz mnostvo njegovih nesebicnih priloga, recepata i saveta kulinarski smo odrastali tih dana!
Gegijevo znanje i velikodusnost su opcinjavali :)


Vama na radost uz temu pasta!


"Buba - Oct 18, 1999 02:54 (..*)
..


SUGO DI AGLIO, OLIO E PEPERONCINO
( sos sa belim lukom, uljem i ljutom papricicom)
G - Aug 5, 1999 22:23 (..*)

Dok se spageti kuvaju, zagrejati na sto tisoj vatri dosta maslinovog ulja sa belim lukom seckanim na krupne komade i papricicom. Sto se duze przi, to ce ulje vise ukusa poprimiti, ali beli luk, naravno, ne sme da izgori - cim pozuti, treba ga skinuti sa vatre. Po zelji, moze se dodati seckanog persunovog lista ( uvek kada je sos vec gotov, jer persun ne treba da se skuva), ili, umesto papricice, bibera. (Sa ovim sosom ne koristi se parmezan.)


SUGO DI AGLIO, OLIO E ALICI
( sos sa belim lukom, uljem i usoljenim incunom, tj.ringlicama)
G - Aug 5, 1999 22:23 (..*)

Isprziti beli luk u maslinovom ulju, pa kad pozuti, izvaditi ga ( ja ga ne vadim!) i dodati iseckane i oprane ( da ne bi bile preslane) ringlice i pustiti jos malo da se prze, a onda skinuti sa vatre i sgnjeciti ih viljuskom. Za to vreme, naravno, spageti se vec kuvaju. Zaciniti jos sa persunom i biberom."

:))
***KULINARSKI RECNIK***
*Beli luk (L. Allium sativum)
Mirisljava zacinska biljka rasprostranjena u upotrebi svih svetskih kuhinja, pogotovu istocnih zemalja, u sirokom dijapazonu jela i salata.
Pored prolecne mlade sorte, zeleni luk sa stabljikom, postoji i zimski rod biljke u formiranoj glavici s 15-50 cenova koji su obmotani cvrstom ljuskom koja ih stiti od spoljasnjih uticaja.
Dobro osusene glavice belog luka s ljuskom se cuvaju i upotrebljava do sledeceg roda.
Spoljasnja ljuska se ne odstranjuje do upotrebe jer ima ulogu da ocuva dragocenu lekovitu i hranljivu vrednost ploda.
Zbog etericnih ulja koje luk poseduje izbegavati direktnu upotrebu metalnih predmata s ociscenim cenovima belog luka.
Najpogodniji pribor za obradu belog luka je drveni tucak kao i keramicki, kameni ili drveni avan.

петак, 24. јул 2009.

Lumaconi korpice!

*S Glorijom na pijaci*

Ovu carobnu lumaconi pastu nalik *starinskim korpama za pijac* nam je Glorija predstavila a mi, svaka na svoj nacin, u zemlji u kojoj trenutno boravimo, prionule na posao.
U moskvoskom ducanu gde pazarim nasla sam ove predivne trobojne *korpice* s tri ukusa pa sam u kombinaciji s tri razlicita punjenja napravila poseban uzitak :)
Inspiracija za poetican naziv ovog jela je oblik lumaconi paste i produzetak zelje da se s Glorijom nadjem u divnoj jutarnjoj setnji na nekoj od svetskih pijaca.
Ako bi trebalo da izaberem neki, od mnostva prlepih gradova, onda bi to bila pijaca u Veneciji :)

Dakle pun naziv bi glasio:
"S Glorijom na venecijanskoj pijaci" :))




Luaconi korpice s paradajzom sam punila cukini tikvicom u kombinaciji s ribom.
Korpice sa spanacem su punjene holandskim sosom i kuvanim prepelicijim jajima, dok su klasicne lumaconi bile napunjene sosom od paradajza s skampima




Sos od paradajza:
-1 glavicu crnog luka sitno iseckati i isprziti na maslinovom ulju dok ne postane staklast
-dodati 1-2 cena belog luka i jos malo proprziti
-2-3 paradajza ocistiti od kore i iseckati, paradajz dodati u przen luk
-sve zajedno ukuvati do gustine sosa
-sos posoliti po ukusu, obiberiti i zaciniti seckanim svezim bosiljkom



Holandski sos:
-2 kasike hladne vode pomesati s 1/4 kasicice soli i malo mlevenog belog bibera (dok se so u vodi ne rastopi)
-2 zumanca staviti u manju posudu, izmesati drvenom kasikom, dodati vodu s zacinima, jos jednom sve izmesati da se mase sjedine
-sada smesu od vode i zumanaca staviti na paru da se kuva dok ne pocne da se zgusnjava
-100 gr putera iseci na parcice pa ih postepeno, komad po komad, dodavati u sos koji se na pari kuva uz neprestano mesanje
-kada se upotrebi sav puter sos jos malo kuvati na vodenoj banji
-gotov sos skloniti s vatre, i dalje neprestano mesajuci, jos dodati 1 kasicicu cistog limunovog soka
-po potrebi gustinu sosa regulisati dodavanjem prokuvale vode


Ukraseno parmezanom i seckanim svezim bosiljkom izaziva sva cula..

:))


**KULINARSKI RECNIK**

*APETIT (lat. appetitus - zelja):

Apetit je prirodni prohtev za jelom, kod zdravog a ne gladnog coveka, izazvan privlacnim spoljasnjim izgledom i mirisom jela.
Pobudjivanje apetita uticajem na emocionalnu sferu pomocu aperitiva, muzike, dekoracije, ugodne atmosfere ili igre su davno poznati metodi koji se i danas koriste.
Smanjen kao i povecan apetit je fizioloski poremecaj u organizmu.

четвртак, 23. јул 2009.

Retrospektiva :))



Pocecu ovaj blog secanjem na davne dane kada sam tek zapocinjala "prve net korake" :)
Bice zanimljivo jer je arhiva koju imam pozamasna.
Nekada davno mi se cinilo da sve ovo sto sam cuvala, razne tekstove, recepte i neka net javljanja po sarolikim diskusijama, nema smisla a da je pomalo cudno ali me sada, kada zapocinjem ovu retrospektivu, obuzima i zapljuskuje neki nostalgican talas lepote!

Pasta i Italija su slucajan izbor premda su, uz japansku i francusku kuhinju, medju omiljenim :)
Uzivajte sa mnom!



"Civijas - Nov 22, 1999 22:22 (..*)

Rode,
ne rece gde zivis jer necu da ti dajem recepte is konzerve. Evo tek da pocnemo. Moji pecepti ce da budu malo drugaciji gde ces moci da uzivas u ukusu paste (hocu reci testa).

Pravilo broj 1: Upotrebljavaj NAJBOLJE vrste proizvoda:
Barilla, Dellaverde, De Cecchi, itd... Nemoj da stedis pare na najeftinijem delu obroka!!!!!

Pravilo broj 2: Pasta mora da se kuva AL DENTE - sto znaci u bukvalnom prevodu "na zub(e)". Da bi se pregrizla spageta morate upotrebiti zube.

Nemojte bre ljudi da pravite LEPAK!!!!! Ako spageta moze da se presece usnama bez upotrebe zuba j...s ga.

SOS OD LIMUNA: Preporuka - Upotrebite "Radiatorre" pastu ili nesto slicno. Jedno pakovanje od 1/2 kg suve paste.

Jedan limun - U malo dublju posudu (tu posle treba dodati skuvane spagete) ostrugati koru (pazite da ne struzete i BELU podkoricu jer je gorka), a potom iscedite sok u istu posudu. Dodati 50 grama omeksalog butera i 50 ml ulja od maslina i sveze struganog STARIJEG sira (Asiago ili Parmiggiano).

Kad je pasta skuvana pre nego je iscedite, treba sacuvati 1/2 solje te vode. Dodajte pastu u ciniju i sve dobro izmesati. Dodajte vode (sacuvane) po volji.

Ja obicno sameljem svezeg bibera kad je pasta servirana i takodje dodam jos malo rendanog sira.

Bon Apetit

Pozdrav Civijas

p.s. Javi odakle se javljas pa cemo jos!!!"



Tako je bilo tih davnih dana a Majkov savet za pripremanje paste na ovaj nacin sam usvojila i svesrdno ga preporucujem!

Ilustracija u prilog jer mozete koristiti svaku vrstu testenine koju volite :)


:))



**KULINARSKI RECNIK**

*Spaghetti:

Tanka i dugacka testenina dimenzija, u suvom vidu, od 2 mm sirine - i do 0,5-0,7 m duzine.
Doslovno znacenje italijanske reci "spagetti" je nit-spaga za vezivanje.
Kuvaju se bez lomljenja celom duzinom (kao karakteristicna osobenost a i zbog ocuvanja ukusa) u posoljenoj prokljucaloj vodi.
Duzina kuvanja je ogranicena (vidno istaknuta na ambalazi) a podrazumeva termin "al dente" sto oznacava neraskuvanost testenine.
Jos jedno od pravila je da se *spagetti* kuvaju u trostruko vecoj kolicini vode od njihove tezine.
Kolicina testenine se svodi na 150 gr suvog proizovda po porciji.
Spagetti se jedu namotavanjem na viljusku uz pomoc kasike (koja se drzi u levoj ruci)!